Celijačna bolest

Šta je celijačna bolest?

Celijačna bolest je poremećaj sistema za varenje, naročito kada je reč o varenju skroba i masti.

Šta prouzrokuje ovu bolest?

Nestašica ili manjak nekih enzima koji učestvuju u procesu varenja. Takođe postoji i poremećaj u apsorpciji masti. Nedavno je otkriveno da ova bolest ometa varenje glutenskih produkata, naročito gliadinskog proteina. On se nalazi u proizvodima od pšenice i raži.

Koliko često se javlja celijačna bolest?

Otprilike jedan posto dece ima ovo oboljenje.

Da li postoji težnja da se bolest proteže porodično?

Da.

Da li je bolest povezana sa alergijama?

Da. Čini se da se ova bolest javlja češće u porodicama sa alergijskim oboljenjima. Neka deca, obolela od celijačne bolesti, pokazuju kasnije takođe i alergične simptome.

Kada se celijačna bolest uočava?

Obično u prvoj godini života. U prvi mah, novorođenče može izgledati normalno a zatim, između šestog i osamnaestog meseca života, počinje da pokazuje znake ove bolesti.

Kako se ova bolest manifestuje?

Naizmeničnim periodima proliva i zatvora, zatim velikim, obilatim stolicama koje zaudaraju. Novorođenče ne dobija u težini, može je čak i gubiti. Trbuh raste i nadima se, dok se zadnjica smanjuje i mlitavi. Novorođenče ima slab apetit, a ponekada i povraća. Isto tako, dete često dobija prehlade i bronhitis, a ponekada i hronični kašalj.

Da li postoje razni stupnjevi težine celijačne bolesti?

Da. Postoje veoma blagi slučajevi koje je teško dijagnosticirati i teške forme koje se lako prepoznaju.

Da li rendgenski snimak pomaže u dijagnosticiranju ove bolesti?

Da, ponekada rendgenski gastro-intestinalni pregled može da pomogne u uspostavljanju dijagnoze.

Kakvi se testovi obavljaju radi utvrđivanja bolesti?

Ispituje se stolica da se vidi ima li prisustva nesvarenih masti i škroba, a takođe i prisustva tripsina, jednog od đigestivnih enzima (fermenata). Postoje takođe neki testovi na osnovu kojih se utvrduie apsorpcija vitamina A, želatina i glukoze u krv iz stomaka i dvanaestopalačnog creva.

Kakav je postupak u slučaju celijačne bolesti?

Dete dugo vremena mora da bude na specijalnoj ishrani, čemu se obično dodaju antibiotici za savladavanje infekcije. Ishrana treba da bude s visokim sadržajem proteina, malim sadržajem masti, bez škroba ili šećera (izuzev prirodnog voćnog šećera). Detetu ne smeju nipošto da se daju bilo kako pripremljeni proizvodi od pšenice ili raži. To su najopasniji elementi koji prouzrokuju razbuktavanje bolesti.

Kakvo mleko se upotrebljava?

Obično se upotrebljava, i to u periodu od više meseci, specijalno mlekp sa visokim sadržajem proteina i niskim sadržajem masti.

Kakvu čvrstu hranu može da podnese dete obolelo od celijačne bolesti?

Deca obično dobro podnose banane, sirovo voće i nemasno meso. Deci može da se daje i neko povrće. Pored toga, beli posni sir obično neće stvarati nikakve teškoće.

Da li se novorođenčetu mogu davati uobičajeni vitamini?

Novorođenčetu se daju preparati sa multi-vitaminima koji se rastvaraju u vodi, obično u većim količinama, zbog teškoća u apsorpciji.

Kakve promene se unose kasnije u ishranu?

Ako novorođenče dobro podnosi napred pobrojanu hranu i ako mu se stolica poboljšava, postepeno se dodaju i drugi prehrambeni proizvodi. Na kraju, poslednji prehrambeni proizvodi koji će se dati detetu su oni koji sadrže škrob, zatim žitarice, maslac, pavlaku i neobrano mleko.

Koliko vremena novorođenče, to jest, malo dete treba da ostane na ovoj ishrani?

Otprilike od šest meseci do dve godine.

Da li će se dete potpuno isceliti od celijačne bolesti?

Da.

Da li kasnije dete može da uzima svu hranu?

Da.

Ima li nešto što može da uspori ozdravljenje?

Da. Svaka infekcija, izbijanje zuba, ili davanje zabranjene hrane mogu da uspore ozdravljenje. Ponekada, čak i bez ikakve promene, može da dođe do privremenog usporenja.

Kako ovakva ishrana utiče na raspoloženje deteta?

Neka deca dobro primaju dijetu, jedu veoma dobro i mogu da uzimaju velike količine specijalnog mleka i banana bez ikakvih poremećaja. Drugoj deci, izgleda, ova dijeta smeta, pa mati mora da se posluži đomišljatošću da bi nagnala dete da pojede propisanu hranu.

Da li celijačna bolest može na zadovoljavajući način da se leči kod kuće?

Da. Upućivanje u bolnicu može da bude neophodno samo ili na početku bolesti, ili radi detaljnog pregleda i postavljanja dijagnoze.

Da li dete obolelo od celijačne bolesti mora da leži u postelji?

Ne, osim za vreme akutne faze bolesti.

Da li celijačna bolest može da prestane bez lečenja?

Ne. Ako dete ostane na punoj ishrani, stolica mu se pogoršava, sve više gubi u težini i sve je verovatnije da će se pojaviti teže infekcije.

Da li kod celijačne bolesti postoji težnja da se ponovo javi?

U nekim slučajevima, može da bude neophodno da se nega putem modifikovane ishrane nastavi nekoliko godina. Pored toga, bolest može ponovo da se pojavi, naročito ako se desi da se stanje komplikuje kada dođe do neke druge infekcije.

Koliko često se menja način ishrane?

Obično je najbolje da lekar kontroliše dete svakog meseca, da unosi promene u ishranu i posmatra njegov napredak. Kasnije, dete treba da se podvrgava kontroli svaka dva do tri meseca, sve do potpunog ozdravljenja.

Preporuka strane: