Eritroblastoza – bolest Rh-faktora

Šta je eritroblastoza?

Eritroblastoza, koja se naziva i bolest Rh-faktora (rezus faktor), jeste oboljenje kod koga dolazi do razaranja crvenih krvnih ćelija embriona ili novorođenčeta usled inkompatibilnosti između krvi majke i deteta.

Kako se eritroblastoza još naziva?

a. Bolest Rh-faktora.
b. Eritroblastozis fetalis.
c. Teška žutica novorođenčeta.
d. Teška anemija novorođenčeta.
e. Hemolitično oboljenje novorođenčeta.

Šta se podrazumeva pod terminom »Rh-faktor«?

Svi ljudi su ili Rh-pozitivni ili Rh-negativni. To znači da krv sadrži jednu supstancu (Rh supstanca) kod Rh-pozitivnih osoba koje nema kod Rh-negativnih osoba.

Koji postotak ljudi je RH-pozitivan?

Oko osamdeset pet posto. Znači; preostalih petnaest posto su Rh- negativni.

Da li se ti krvni faktori prenose s roditelja na dete?

Da.

Pod kakvim okolnostima embrion, ili novorođenče, neće imati Rh-problem?

a. Ako je majka Rh-pozitivna
b. Ako su i otac i majka Rh-negativni.

Pod kakvim okolnostima može doći do Rh-problema?

Najčešće, ako je majka Rh-negativna, a otac Rh-pozitivan.

Da li će sva deca iz takvog braka dobiti tu bolest?

Ne. Samo jedno na dve stotine novorođenčadi iz ovakvog braka imaće tu bolest.

Kako nastaje bolest?

Neka Rh-negativna majka nosi Rh-pozitivno dete u svojoj materici. Izvesna količina Rh-pozitivne krvne supstance deteta ulazi u majčin krvotok i stvara Rh-pozitivna antitela. Ta antitela će, sa svoje strane, kasnije, dospeti u krvotok deteta i uništavati krvna zrnca deteta.

Kako se ovo odražava na novorođenče?

Dolazi do anemije usled uništavanja crvenih krvnih zrnaca u novorođenčeta, što izaziva žuticu (žutilo kože i očiju).

Kako se to stvara žutica?

Jetra novorođenčeta nije u stanju da očisti sve uništene ćelije iz krvotoka.

Kako ovo stanje može da se prepozna?

Novorođenče je bledo, dobija žutilo u prva dvadeset četiri časa života. Pored toga, novorođenčetu su uvećani jetra i slezina. Pregled krvi pokazaće prisustvo antitela u njegovoj krvi.

Kako se žutica kod eritroblastoze razlikuje od normalne žutice novorođenčeta?

Po tome što se veoma rano razvija, već u prva dvadeset četiri časa, i što se javlja u teškoj formi.

Postoji li kakav način da se za vreme trudnoće utvrdi da li će dete imati ovu bolest?

Da. Svaka majka treba unapred da se ispita da bi se utvrdilo da li je Rh-pozitivna ili Rh-negativna. Ako je Rh-negativna, njenu krv treba često pregledati u kasnijim nedeljama i mesecima trudnoće da bi se utvrdili prisustvo i količina tih specifičnih antitela. Ukoliko su ona prisutna, novorođenče može dobiti ovu bolest.

Kako se postupa u slučaju eritroblastoze?

Odmah posle rođenja valja izvršiti zamensku transfuziju.

Šta se podrazumeva pod »zamenskom transfuzijom« (ekssangvino- transfuzija)?

Čini se pokušaj da se ukloni sva, ili gotovo sva krv novorođenčeta i zameni krvlju davaoca koja ne sadrži ta opasna antitela. Ovaj postupak mora da obavi stručnjak za ovo polje.

Da li je nekada neophodno da se da više od jedne zamenske transfuzije?

Da. U nekim slučajevima, žutica može ponovo da se pojavi kroz  dva do tri dana, što čini neophodnom drugu, a u retkim slučajevima čak i treću zamensku transfuziju.

Da li zamenskom transfuzijom može u potpunosti da se izleći eritiroblastoza?

Da. Ako je obavljena dovoljno rano, pomoću nje će bolest gotovo uvek da se izleči.

Šta može da se dogodi ako se eritroblastoza ne leči?

Novorođenče može ili da umre za nekoliko dana zbog prekomernog uništavanja krvi, ili da mu intenzivna žutica trajno ošteti neke delove mozga.

Kakve prirode su ta moždana oštećenja?

Oštećenja mogu da dovedu do spastičnosti ili izuzetne pospanosti novorođenčeta, a kasnije mogu da budu uzrok mentalnoj zaostalosti, konvulzijama i nekoj formi cerebralne (moždane) oduzetosti.

Da li zamenska transfuzija može da spreči oštećenje mozga?

Da. Uklanjanjem antitela i supstanci koje stvaraju žuticu ona će sprečiti oštećenje mozga. Međutim, zamenska transfuzija mora da se obavi veoma rano i treba da se ponovi ukoliko se žutica ponovo javi.

Da li ova bolest prouzrokuje donošenje mrtvorođenčadi na svet?

Da. U nekim slučajevima, ona prouzrokuje smrt u materici ili sasvim neposredno pred rađanje. Kod nekih Rh-negativnih žena, usled ove bolesti dolazi do ponavljanja rađanja mrtvorođenčadi. Danas lekari pokušavaju da spreče rađanje mrtvorođenčadi tako što detetu daju transfuziju kroz materin trbuh, pre no što je rođeno.

Da li je u ovakvim slučajevima moguće sačuvati zametak u životu?

Da. Ako se oboljenje utvrdi za vreme trudnoće, živi plod može prevremeno da se izvadi carskim rezom, ili podsticanjem preuranjenog porođaja. Zamenska transfuzija vrši se odmah posle rođenja, ili se primenjuje prenatalna transfuzija, ako se smatra da bi dete moglo biti rođeno mrtvo.

Da li eritroblastoza ikada pogađa prvorođenčad?

Obično ne. Ona obično pogađa kasniju decu. No, ona može da pogodi prvorođenče ako je majci data transfuzija ili injekcija sa Rh-pozitivnom krvlju izvesno vreme pre njene prve trudnoće. U takvom slučaju, njena krv može da sadrži opasna antitela, usled prethodnog primanja krvi.

Postoji li kakav drugi mehanizam koji može da prouzrokuje eritroblastozu, izuzev Rh-faktora?

Da. U izvesnom broju slučajeva takozvane »ABO inkompatibilnosti«, kod koje je majčina krvna grupa »O«, a krvna grupa deteta »A« ili »B«, može da dođe do razvoja izvesne forme ove bolesti.

Koji procenat slučajeva obolevanja izaziva »ABO inkompatibilnost«?

Oko pet do deset posto.

Koliko vremena novorođenče mora da ostane u bolnici, posle zamenske transfuzije?

Otprilike nedelju dana, da bismo bili sigurni da se anemija ili žutica neće ponoviti. Nikakav drugi poseban tretman nije potreban.

Da li dete koje se oporavilo od eritroblastoze može da se hrani dojenjem?

Da. Nekada je postojala bojazan od mogućeg unošenja tih antitela (od kojih se neka mogu nalaziti u materinom mleku) u stomak novorođenčeta. Danas je poznato da ona ne prouzrokuju nikakva oštećenja kada se unesu na taj način.

Da li i na kakav način može da se spreči razvoj senzibilišućih antitela kod Rh-senzitivne majke tako da kasnije trudnoća neće dovesti do eritroblastoze?

Da. Danas je moguće imunizirati Rh-negativnu majku protiv Rh-pozitivnog faktora u embrionu. Jedna supstanca poznata pod imenom »Rhogam« (gama-globulini anti-D) može da se injekcijom da Rh-negativnoj majci u roku od sedamdeset dva časa posle rađanja deteta. Majke koje prime injekciju na ovaj način, pre drugog začeća, neće kasnije rađati decu s eritroblastozom.

Kako se leči jod nerođeno dete koje nosi Rh-negativna majka pa usled toga postoji veća verovatnoća da će se dete roditi sa eritroblastozom?

Takvom detetu može da se da transfuzija krvi dok se još nalazi u materici.

Preporuka strane: