Glavobolja kod funkcionalnih cirkulatornih poremećaja u mozgu

Kod cerebralne hiperemije glavobolja je veoma čest simptom. Najočitiji se primjer za glavobolju zbog aktivne hiperemije mozga nalazi kod sunčanice. Kod težih takvih slučajeva može glavobolja biti početni simptom teške opšte reakcije mozga na insolaciju u obliku edema i malih krvarenja.

I kod pasivne cerebralne hiperemije zbog slabosti srca, te kompresije vene jugularis usled strume i tumora medijastinuma, dolazi do glavobolje. Ove su obično slabije, nego što su glavobolje kod aktivne hiperemije.

Kod cerebralne anemije glavobolja je u obliku pritiska obično slabije izražena nego drugi njeni simptomi: osećaj mučnine, vrtoglavica, mračenje, osećaj opšte nelagodnosti. Takav se sindrom obično javlja kod osoba sa urođenom ili stečenom neurovegetativnom labilnošću u početku ortostatskog i psihogenog kolapsa. I kod kardijalnog zatajivanja cirkulacije dolazi do cerebralne anemije, iako su ti slučajevi mnogo ređi.

Glavobolja je uz žarišne cerebralne simptome najvažniji simptom kod tzv. cerebralnih vaskulamih kriza. Ove se javljaju pre svega kod organskih arterijskih oboljenja. Vaskularne se krize mozga mogu retko javljati i kod inače zdravih, ali konstitucionalno vazolabilnih osoba. U njih se, uz naginjanje Quinckeovu edemu, urtikarijskim erupcijama, akroasfiksiji i akrocijanozi, te pravoj migreni, javljaju vaskularne krize u čitavom telu, pa tako i u mozgu.

Kod terapije glavobolje zbog funkcionalnih, cirkulatonih poremećaja u mozgu treba glavnu pažnju obratiti napred navedenim osnovnim oboljenjima; inače je terapija ove glavobolje simptomatska.