Oboljenja koronarnih arterija

Šta su koronarne arterije?

To su krvni sudovi koji teku vijugavo sa spoljne strane srca i hrane srčani mišić, tj. prvi krvni sudovi koji se granaju iz aorte na mestu njenog izlaska iz srca.

Šta je oboljenje koronarnih arterija?

Budući da srčani mišić u svom neprestanom radu troši veliku količinu energije, on prirodno zahteva da bude dobro snabdeven krvlju. Svako oštećenje krvnih sudova srca koje ometa odgovarajući protok krvi poznato je pod imenom oboljenje koronarnih (venačnih) arterija.

Koji je najčešći uzrok oboljenja koronarnih arterija?

Arterioskleroza (otvrdnjavanje, oćvršćenje arterija).

Šta su koronarna insuficijencija i angina pektoris?

Ako je protok krvi kroz koronarne arterije znatno smanjen, srce ne može da radi sa najvećom efikasnošću. Srce tada signalizira svoju nevolju time što se javlja bol ili tegoba u grudnom košu, obično ispod grudne kosti. Međutim, tegobe ili bol mogu često da se jave u udaljenijim područjima tela, kao što su leđa, ruke, vrat, vilice ili gornji deo trbuha. Ovakav bol, koji se javlja uz neki fizički napor ili bez njega, naziva se angina pektoris. Bol popušta kada se pacijent odmara i prestane sa svakim fizičkim naporom.

Šta je koronarna okluzija (začepljenje)?

To je potpuni prekid protoka krvi kroz jednu od grana koronarne arterije. Kao posledica toga, a usled nedostatka ishrane, jedan deo srčanog mišića može da bude uništen. To se naziva infarktom miokarda. Ako je blokirana velika, glavna arterija, oštećenje pretrpi veliki deo srčanog mišića. Ako je blokirana mala pomoćna grana, oštećen je manji deo mišića. Za ovakvu pojavu često se upotrebljava izraz srčani napad.

Šta je uzrok koronarnoj okluziji?

Najčešći uzrok je blokada koronarne arterije krvnim ugruškom. Ovakvo stanje naziva se koronarna tromboza. Ono se obično javlja na mestu gde je arterija ranije oštećena arterioiklerozom.

Koji su neki od faktora koji utiču na ishod srčanog napada?

a. Veličina ranijeg oštećenja srca.
b. Veličina područja srčanog mišića oštećenog određenim napadom.
c. Veličina preostalog normalnog srčanog mišića.
d. Stupanj do koga se koronarno oštećenje širi ka drugim granama arterije.
e. Poremećaj u ritmu rada srca.
f.  Prisustvo ili nepostojanje krvnih ugrušaka u unutrašnjem zidu srca, ugrušaka koji se mogu probiti i dopreti do mnogih delova tela.
g. Mogućnost prskanja oslabljenog srčanog zida.

Kakvi su izgledi za oporavak od prve koronarne tromboze?

Približno devedeset pet posto ljudi oporaviće se od prvobitnog napada.

Kakav je značaj koronarne insuficijencije ili angine pektoris?

Angina pektoris je izraz koji se primenjuje kad se misli na bol u grudnom košu izazvan koronarnom insuficijencijom. Postoje mnogi stupnjevi angine pektoris i mnogi stupnjevi koronarne insuficijencije. Blagi stupnjevi omogućavaju svaku osim najnaporniju aktivnost. Teški stupnjevi ovih oboljenja mogu potpuno da onesposobe pacijenta.

Da li se kod svih ljudi sa anginom pektoris na kraju stvara koronarna okluzija?

Ne, premda je istina da su ti pacijenti svakako podložniji takvim srčanim napadima.

Da li angina pektoris skraćuje normalni životni vek?

Ne. Medutim, pojedinačni izgledi zavise od mnogih faktora koji se razlikuju od pacijenta do pacijenta.

Da li napadi angine pektoris mogu da se spreče?

U izvesnoj meri, da. Uredniji žlvot, povezan s izbegavanjem prekomernog rada i uzbuđenja, uz uzimanje određenih lekova, može da spreči napade angine pektoris. U nekim slučajevima oni  mogu potpuno da se izbegnu.

Da li hirurgija može da pomogne kod oboljenja koronarne arterije?

Otkriven je izvestan broj hirurških zahvata koji poboljšavaju dotok krvi u srčani mišić, ali je to polje hirurgije još uvek suviše novo da bi se konačno moglo proceniti. Međutim, razumna je pretpostavka da će u ne suviše dalekoj budućnosti biti postignut stvaran i čvrst napredak u tom smeru.

Zbog čega su važni odmaranje u postelji i ograničena fizička aktivnost?

Što je pojedinac manje aktivan, to srce ima manje da radi da bi obezbedilo potrebni protok krvi. Iako to možda ne izgleda tako, ogromna je razlika u količini energije koju srce troši tokom apsolutnog odmaranja i za vreme obične aktivnosti.

Koliko vremena bolesnik sa koronarnom okluziom mora da ostane u postelji?

To zavisi od obima i razvoja oboljenja, u proseku, od pacijenta koji je pretrpeo srčani napad može se zahtevati da ostane u postelji od tri do šest nedelja. Sa druge strane, postoje neki veoma dobro poznati autoriteti koji veruju u sedeće lečenje koronarne okluzije. To će reći da se pacijentu, čim je izašao iz prvobitnoga stanja šoka, dozvoljava da ustane iz postelje i da sedi u stolici, a ne da stalno bude vezan za postelju. No, obično se dozvoljava samo jedan ovakav izlet dnevno.

Koliko vremena bolesnik sa koronarnom okluzijom ne sme da radi?

U proseku, većina pucijenata može da se vrati na posao tri meseca posle napada. Mudro je da takve osobe pojačavaju aktivnost postepeno, a ne odmah da počnu da rade. Isto tako je važno da pacijent promeni zanimanje ako mu je posao suviše naporan. Većina pacijenata koja je pretrpela srčani napad može i treba da se vrati na posao, ali takve osobe moraju da izbegavaju kako emocionalne, tako i fizičke napore.

Koliki je procenat bolesnika od koronarne tromboze koji mogu dobro da se oporave i vrate na posao?

Statistički podaci pokazuju da se osamdeset odsto pacijenata koji su pretrpeli srčani napad izvanredno oporavlja i vraća svom starom zanimanju.

Šta su antikoagulantska sredstva?

To su hemijski spojevi koji smanjuju normalnu moć zgrušavanja krvi.

Zašto se antikoagulantska sredstva upotrebljavaju u lečenju koronarne tromboze?

a. Da bi se sprečilo širenje ugruška u arteriju, što ometa snabdevanje srčanog mišića krvlju.
b. Da bi se sprečilo stvaranje ugrušaka na unutrašnjem omotaču srca, u venama nogu, budući da ugrušak može da se oslobodi i počne da putuje krvotokom (embolija).

Da li je moguće da se predvidi pojava srčanog napada?

Ne uvek. On se obično događa bez upozorenja kod Ijudi koji su bili dobrog zdravlja i koji su mogli imati normalan eiektrokardiogram neposredno pre napada. Ali ima slučajeva u kojima su se znaci upozorenja  kao što je bol u grudnom košu  mogli pojaviti nedeljama ili mesecima pre akutnog napada.

Da li periodični elektrokardiogrami mogu da daju unapred informaciju u pogledu mogućnosti budućeg srčanog napada?

Samo u veoma ograničenoj meri.

Koja starosna grupa je najpodložnija srčanom napadu?

Osobe između četrdeset i šezdeset godina života.

Da li pacijent koji je pretrpeo srčani napad može da očekuje da će poživeti još mnoge godine života?

Da. Pacijenti koji su pretrpeli ozbiljan srčani napad često žive dvadeset pet, trideset ili više godina posle njega.

Da li su muškarci podložniji srčanim napadima od žena?

Da. Oni su približno tri puta više od žena podložni oboljenju koronarnih arterija. Međutim, i kod žena se posle pedeset godina života pojava koronarne tromboze vidno povećava.

Postoji li nasledna podložnost oboljenju koronarnih arterija?

Ponekad izgleda da je reč o naslednoj predispoziciji, ali to nije isključivi odlučujući faktor u izazivanju oboljenja.

Koliko je značajna emocionalna napetost u izazivanju srčanog napada?

Smatra se da je ona činilac koji doprinosi, mada obično nije isključivi ili glavni uzročni agens.

Kakav uticaj ima fizički napor na neposrodnu ili buduću pojavu koronarnog srčanog oboljenja?

Uopšteno govoreći, fizički napor nema ulogu najznačajnijeg faktora u izazivanju srčanog napada. Međutim, bilo je slučajeva u kojima su se srčani napadi dogodili za vreme ili nešto posle teškog fizičkog napora. Lekari su saglasni da je kod većine tih osoba postojalo neizraženo oboljenje koronarnih arterija i da je ono predstavljalo predispoziciju za napad.

Šta stvara predispoziciju ka razvoju oboljenja koronarne arterije?

Šećerna bolest (dijabetes), visok krvni pritisak, izuzetno visok nivo holesterola u krvi, gojaznost i prekomerno pušenje i naravno, arterioskleroza.

Kakav je uticaj ishrane na oboljenje koronarnih arterija?

U poslednje vreme zaključeno je da izvestan broj faktora u ishrani doprinosi oboljenju koronarnih arterija, na primer, zasićene masne kiseline iz životinjskog mesa i mlekarskih proizvoda kao što su mleko i pavlaka, običan domaći šećer (sukroza), hrana sa visokom sadržinom holesterola. Podaci koji podržavaju ove tvrdnje izazivaju izvesno interesovanje ali su u ovom trenutku još daleko od neoborivih dokaza.

Kakav je uticaj pušenja na oboljenje koronarne arterije?

U današnje doba postoji usaglašeno mišljenje da što više neko puši, to je verovatnije da će se kod njega razviti oboljenje koronarne arterije, pod uslovom da su svi drugi faktori podjednaki. Van svake sumnje je da niko ko već ima oboljenje koronarne arterije ne bi smeo uopšte da puši.