Pluća – funkcije i struktura

Kakav su organ pluća i kakva je njihova struktura?

Pluća su disajni organ koji se nalazi unutar grudne šupljine. Desno plućno krilo sastoji se od tri dela koji se nazivaju režnjevi, dok levo plućno krilo ima samo dva režnja. Pluća su sastavljena od sunđerastog tkiva koje okružuje dve grane dušnika, zatim bronhija koje se dalje račvaju u sve manje i sitnije ogranke dok se ne završe najsitnijim proširenjima zvanim plućni mehurić (alveola), a kojih ima oko trista miliona. Plućni mehurići su gusto obavijeni krvnim sudovima jer se u njima vrši izmena gasova — proces disanja.

Kakva je funkcija pluća?

Pluća uzimaju kiseonik iz vazduha koji smo udahnuli, a izbacuju ugljendioksid koji se u njih doprema krvotokom. Ugljen-dioksid i izvesna količina vode u obliku pare izbacuju se iz organizma prilikom izdisanja.

Može li neko imati slaba pluća?

Ne. Ovaj izraz obično znači da osoba boluje od neke plućne bolesti kao što je bronhitis ili tuberkuloza.

Da li se plućne bolesti nasleđuju?

Ne. Bolesti pluća (obično tuberkuloza) javljaju se u porodicama jer se šire (prenose) sa jednog člana na drugog a ne nasleđuju se. Roditelji, ili deda i baba koji nisu svesni da imaju tuberkulozu, preneće je na dete ili unuče.

Da li je zdravije živeti u kraju sa čistim vazduhom nego u gradu gde je vazduh obično zagađen?

Uopšte uzevši, jeste. Prašina i isparenja koja nadražuju češće se sreću u gradovima i obično dovode do disajnih tegoba u nosu, grlu i bronhijama.

Kakva stanja mogu nastati zbog udisanja nečistog vazduha?

Nečistoće u vazduhu, kao što su dim, isparenja, smog itd. nadražuju sluzokožu i smanjuju otpornost ovog tkiva prema infekcijama, a verovatno utiču i na nastanak tumora.

Koliko često treba izvršiti pregled pluća?

Oko jedanput godišnje. Zdrave odrasle osobe treba da jedanput godišnje ili jedanput u dve godine izvrše rendgenski pregled pluća ukoliko nema razloga za češće preglede.

Može li se dijagnoza bolesti pluća uvek postaviti rendgenskim pregledom?

Praktično može. Ponekad je potrebno ponovno ispitivanje snimaka dobijenih pod različitim uglovima da bi se mogla postaviti konačna dijagnoza.

Kakve štetne posledice mogu biti prouzrokovane pušenjem?

Duvan nadražuje sluzokožu nosa, grla, grkljana, bronhija i plućnog tkiva. Bez sumnje, prekomerno pušenje stvara predispoziciju ka dobijanju hroničnog bronhitisa, bronhiektazije, emfizema i raka pluća.

Kakvo zakrčenje ima hronični kašalj s izbacivanjem šlajma (sluzi)?

To je pokazatelj iritacije ili zapaljenja grla, dušnika ili bronhija koji ukazuje da se treba podvrgnuti pregledu.

Treba li progutati iskašljani šlajm ili ga treba ispljunuti?

Ne treba ga gutati pošto se tako može prouzrokovati poremećaj procesa varenja. Takođe, ako se u njemu nalaze tuberkulozni bacili, gutanje može prouzrokovati crevnu infekciju. Ispljuvak treba iskašljati u maramicu ili pljuvaonicu i druga slična prihvatna sredstva koja se mogu baciti, uništiti tako da ne dovedu do širenja infekcije.

Šta to znači kad se iskašljuje krv?

Kada pacijent iskašljava krv najvažnije je odrediti da li boluje od tuberkuloze ili tumora pluća. To su najčešće bolesti koje dovode do iskašljavanja krvi, mada naprezanje usled kašlja može dovesti do pucanja nekog od krvnih sudova u grlu, dušniku ili bronhijama. Prema tome, ovaj simptom ne mora da znači da je u pitanju tuberkuloza ili rak pluća.

Može li udisanje preterano zagrejanog vazduha povrediti pluća?

Sluzokoža bronhija i pluća može se značajno oštetiti udisanjem vrele pare. Do toga ponekad dolazi prilikom povreda na radu.

Može li udisanje preterano hladnog vazduha povrediti pluća?

Duboko udisanje preterano hladnog vazduha, kakav je u polarnim krajevima ili na velikim visinama, može stvoriti promrzline sluznice dušnika i bronhija, što kasnije prelazi u zapaljenje pluća.

Može li se normalno živeti s jednim plućnim krilom, tj. ukoliko je jedno već odstranjeno ili dobro ne funkcioniše?

Da, ukoliko preostalo plućno krilo ima normalnu funkciju. Ograničenje aktivnosti će zavisiti od stepena sposobnosti preostalog plućnog tkiva.

Šta su hilusi?

Koren pluća, mesto gde u pluća ulaze bronhije, krvni i limfni sudovi. Limfni čvorovi se povećaju kad obole pluća.