Reumatska groznica – simptomi i lečenje bolesti

Šta je reumatska groznica?

Reumatska groznica je specifično oboljenje za koje se smatra da je poreklom bakterijsko. Karakteriše se napadima groznice koja traje od nekoliko nedelja do nekoliko meseci. Osim toga, patološkim procesom, zapaljenjem mogu biti obuhvaćena mnoga tkiva i organi u organizmu, kao što su srce, zglobovi, koža, pluća i živci.
Oboljenje se najčešće javlja između pete i petnaeste godine, ali se može pojaviti u bilo kom životnom dobu. Napadi reumatske groznice imaju tendenciju da se ponovo jave posle perioda od nekoliko godina.

Šta prouzrokuje reumatsku groznicu?

Tačan mehanizam postanka reumatske groznice još uvek je nepoznat. Međutim, postoji veliki broj činjenica koje ukazuju da je ovo oboljenje u tesnoj vezi sa infekcijom prouzrokovanom klicom streptokoka.
Reumatska groznica često počinje kratko vreme posle zapaljenja ždrela, tonzilitisa, šarlaha i drugih infekcija koje prouzrokuju streptokoke. Ipak, smatra se da je za uspostavljanje ovakvog međusobno-uzročnog odnosa potrebna izvesna vrsta individualne prijemčivosti.

Da li u prijemčivosti za reumatsku groznicu nasledni faktor ima neku ulogu?

Uočeno je bez svake sumnje da se reumatska groznica češće javlja u izvesnim porodicama nego u drugim. Međutim, ne može se tvrditi da se ovo češće pojavljivanje može pripisati naslednoj predispoziciji više nego faktoru iz spoljne sredine i životnih navika svakog pojedinca.

Može li se oboleti od reumatske srčane bolesti a da ne postoje podaci o prethodno preležanoj reumatskoj groznici?

Može, ali će u većini slučajeva ispitivanje u vezi sa tokom bolesti pacijenta otkriti značajne podatke koji ukazuju na prethodnu epizodu reumatske groznice. Međutim, ima mnogo slučajeva kada ni pažljivo traganje neće uspeti da osvetli da je u prošlosti bilo reumatske groznice. Karakteristični simptomi i znaci na srcu će, u svakom slučaju, omogućiti da se postavi dijagnoza reumatske srčane bolesti čak iako ne postoje podaci 0 ranije preležanoj reumatskoj groznici.

Da li reumatska groznica zahvata zglobove?

U akutnom stadijumu oboljenja može doći do zahvatanja zglobova zapaljenjskim procesom, i to obolevanje zglobova može biti u svim fazama. Ono se može manifestovati neodređenim tegobama u smislu nelagodnosti u ekstremitetima, pa sve do žestokog bola u jednom ili više zglobova, otokom zglobova, crvenilom, povišenom lokalnom temperaturom i izvanredno velikom osetljivošću zglobova na dodir ili pokret. U toku napada reumatske groznice najčešće su zahvaćena kolena, skočni zglobovi, laktovi i ručja. Međutim, reumatskom groznicom može biti zahvaćen bilo koji zglob.
Karakteristična crta reumatske groznice je migratorna priroda oboljenja zglobova; to znači da zapaljenje može početi u jednom zglobu, da se ubrzo tu smiri da bi se uskoro preselilo u neki drugi zglob.

Da li reumatska groznica prouzrokuje trajno oštećenje zglobova ili ubogaljenost?

Ne. Kada se akutna faza oboljenja smiri, zglobovi se vraćaju u potpuno normalno stanje, bez rezidualnog oštećenja. Čak i ponovIjeni napadi reumatske groznice ne oštećuju trajno zglobove.

Koji organi mogu biti trajno oštećeni napadom reumatske groznice?

Iako za vreme akutne faze oboljenja mnogi organi mogu biti zahvaćeni patološkim procesom, gotovo svi izuzev srca neće pretrpeti neko ozbiljnije ili trajno oštećenje. Katkad se na koži javljaju čvorići.

Na koji način reumatska groznica oštećuje srce?

U toku akutne faze oboljenja reumatska groznica može dovesti do zapaljenja u sledećim oblastima srca:

a. Zapaljenje samog srčanog mišića, što dovodi do pojave miokarditisa.
b. Zapaljenja unutrašnje obloge srčanih komora i srčanih zalistaka, što prouzrokuje endokarditis.
c. Zapaljenje spoljne obloge srca, osrčnice, na taj način uslovIjavajući perikarditis.

Kakve su posledice reumatske groznice na srce u toku aktivnog i akutnog stadijuma bolesti?

Kod pacijenta obolelog od reumatske groznice mogu postojati svi stupnjevi zapaljenja srca. S jedne strane, patološki proces može biti tako blag da se ne može otkriti klinički. S druge strane, on može biti tako jak da ubrzo dovede do fatalnog ishoda. Na sreću, smrtnost u toku početnog napada akutne reumatske groznice je retka i postaje sve ređa kako se usavršavaju novije metode otkrivanja bolesti i njenog lečenja.

Koje su pozne posledice reumatske groznice na srce?

Najvažnija medicinska karakteristika reumatske groznice jeste njen uticaj na srčane zaliske. Ova njena karakteristika obično se manifestuje tek posle izvesnog broja godina od prvog akutnog napada.
Bolesnik se može u potpunosti oporaviti od akutnog napada reumatske groznice i u pogledu svih praktičnih merila, može izgledati i može se osećati potpuno zdrav. Međutim, početna inflamatorna lezija u zaliscima srca može dovesti do obimnog stvaranja ožiljnog tkiva. Usled toga zalisci se oštećuju, iskrivljuju i postaju nesposobni da obavljaju kako treba svoju funkciju.
Što je veći broj napada akutne reumatske groznice, to su obimnija oštećenja srčanih zalistaka.

Kako se može utvrditi da neko ima reumatsko oštećenje zalistaka?

Da bi se ustanovilo reumatsko oštećenje zalistaka potrebno je da se obavi ne samo kompletan pregled, već i još neki drugi pregledi. Ukoliko je potrebno, pacijent će biti pregledan putem drugih procedura i metoda kao što su elektrokardiografija, fluoroskopija i rendgenska snimanja.

U čemu je značaj oštećenja zalistaka?

a. Kao što se zna, srčani zalisci su smešteni između srčanih pretkomora i srčanih komora, kao i na mestima izlaska velikih krvnih sudova iz srca. Funkcija zalistaka se sastoji u tome da omogućavaju proticanje krvi samo u jednom pravcu što utiče da se srčani rad iskoristi na najefikasniji način u cirkulatomom sistemu. U zavisnosti od toga na koji su način i koliko oštećeni i deformisani, zalisci ili mogu praviti veliki otpor prirodnom anterogradnom toku krvi ili ne mogu sprečiti vraćanje krvi unatrag iz komore u pretkomoru. Oba procesa su nenormalna i mogu se dogoditi kod istog slučaja oštećenja zaliska.
Zbog oštećenih zalistaka, srčani mišić mora da radi više i naprnije da bi obavio svoj zadatak. Vremenom, komore srca postaju dilatirane, srčani mišić sve više i više opterećen, a čitav organ je sve manje i manje u stanju da obavlja posao koji se od njega traži.
b. Oštećeni srčani zalisci su naročito prijemčivi za super infekciju bakterijama. Ove komplikacije odražavju se nastankom bakterijskog endokarditisa, veoma ozbiljnog oboljenja koje je sve do nedavno bilo udruženo sa veoma visokom smrtnošću.
c. Bolesnici sa valvularnim reumatskim oštećenjem su takođe podložni stvaranju krvnih ugrušaka unutar srčanih komora. Vremenom može doći do toga da ti krvni ugrušci postanu labavi, rastresiti, da se otkinu sa mesta gde su nastali i da se cirkulacijom raznesu u razne delove organizma, gde mogu da dovedu do prestanka cirkulacije krvi u vitalnim organima i da dovedu do znatnog oštećenja tkiva (embolija).
d. Pacijenti sa reumatskim valvularnim oštećenjem mogu pokazati i različite poremećaje u pogledu ritmičnosti srčanih kontrakcija, kao što su fibrilacije. Ovakva komplikacija odraziće se znatno na efikasnost srčanog rada i može dovesti do srčane insuficijencije (slabosti srca).

Da li jedan napad reumatske groznice neizbežno dovodi do oštećenja srca?

Ne uvek.

Može li se pomoći bolesniku kod koga postoji oštećenje srčanih zalistaka?

Da. Ukoliko je oštećenje zalistaka obimno, hirurškom procedurom će se izvršiti korekcija patološkog stanja. Unifitene valvule (zalisci) se zamenjuju efikasnim veštačkim valvulama.

Kolika je verovatnoća da će se reumatska groznica ponovo javiti posle prvog napada?

Pre današnjeg načina lečenja, učestanost ponovnog pojavljivanja reumatske groznice iznosila je približno sedamdeset pet procenata ukoliko se prvi napad bolesti javio tokom ranog detinjstva. Ukoliko se pak prvi napad reumatske groznice javio kod starijih osoba ili u toku adolescencije, mogućnost da se bolest ponovo javi je daleko manja, zapravo, veoma se retko sreće.

Koji simptomi i znaci upozoravaju na moguće postojanje reumatske groznice?

a. Neobjašnjiva povišena temperatura.
b. Neobjašnjivi bolovi u zglobovima ili mišićima.
c. Pojava čvorića iznad koštanih prominencija kao što su laktovi, nadlanica šaka, stopala, kolene čašice, lobanja, kičma i druge oblasti. (Koža se obično može lako pokretati iznad reumatskih čvorića)
d. Neobjašnjive i posebne promene na koži, raš.
e. Horeja minor (igra svetog Vida)
i. Spontano krvarenje iz nosa koje se ponavlja.
g. Ponovljeni bolovi u trbuhu

Da li je reumatska groznica zarazna?

Ne.

U čemu se sastoji lečenje akutne roumatske groznice?

a. Mirovanje u krevetu onoliko dugo koliko traje napad. To može biti i nekoliko nedelja.
b. Primena antibiotika, koji se daju redovno u toku dužeg vremenskog perioda.
c. Aspirin u dovoljnim dozama da otkloni groznicu i smiri zapaljenje zglobova.
d. Kortizon ili slični preparati, što zavisi od težine oboljenja i individualne procene lekara koji leče bolesnika.

Mogu li se sprečiti povraćaji reumatske groznice?

Iskustvo tokom proteklih godina je pokazalo da se recidivi napada ovog obojjenja mogu smanjiti ili eliminisati ako se ponovljeno daju u pravilnim intervalima penicilin, sulfonamidi i drugi slični preparati, čak iako se bivši bolesnici sada osećaju dobro.

Da li operacija krajnika ima bilo kakvu vrednost u lečenju reumatske groznice?

Obično nema. Tonzilektomija (hirurško uklanjanje krajnika) se savetuje samo tada kada postoje jasni znaci oboljenja tonzila, koje može biti ognjište infekcije, a ne kao rutinska procedura u lečenju reumatske groznice.

Da li je vađenje zuba od koristi pacijentu obolelom od reumatske groznice?

Ukoliko zubi inače nisu kvarni, ne.

Postoje li specijalne mere predostrožnosti ako treba pacijenta sa reumatskom groznicom podvrći lečenju od strane zubnog lekara?

Trebalo bi da pacijent dobije antibiotike i da bude pod stalnim nadzorom svoga lekara. Ove mere predostrožnosti se sprovode da bi se sprečilo naseljavanje bakterija iz žarišta u ustima na srčane zaliske.

U kakvoj je vezi horeja minor (Igra svetog Vida) sa reumatskom groznicom?

Smatra se da je to jedan od oblika reumatske groznice.

Da li je horeja minor česta manifestacija reumatske groznice?

Da, naročito među decom od sedam godina do puberteta.

Da li napad horeje minor dovodi do trajnog oštećenja mozga?

Ne.

Da li postoji potpuno oporavljanjc posle napada horeje minor?

Da.

Da li je potrebno neko posebno lečenje horeje minor?

Neki lekari smatraju da davanje kortizona ili nekog preparata iz grupe steroidnih lekova može biti od pomoći da se ovo stanje bolje kontroliše. Međutim, horeja minor ili igra svetog Vida će se izgubiti sama po sebi čak ukoliko se i ne leči. Sve što je potrebno da bi bilo mimo jeste da se dete poštedi uzbuđenja i da mu se daju lekovi za smirenje kad god su simptomi naročito teški.