Ciklični metod

Šta je to ciklični metod?

To je metod delimične apstinencije korišćenjem saznanja da postoje izvesni periodi u svakom mesecu kada postoji vrlo mala verovatnoća da će žene začeti.

Kako funkcioniše ciklični metod?

Normalna ženska osoba, koja je u stanju da zatrudni, izbacuje iz jajnika jajnu ćeliju svakog meseca. Ovo se naziva ovulacija. Prosečna žena sa intervalom od dvadeset osam dana između menstrualnih perioda ovulira u jedno vreme koje je u sredini ovog intervala. Tako je najverovatnije da će ovulirati negde oko četmaestog dana po početku mestruacije. Ali iako ima vrlo regularne periode, ona može ovulirati i dvanaestog, trinaestog, petnaestog ili šesnaestog dana pre nego baš četrnaestog. Čak i žena kod koje su periodi vrlo regularni može biti podložna situaciji koja će privremeno poremetiti ovakvu regularnost. Ako se ovo desi i ona slučajno dobije dvadeset četvorodnevni umesto svog uobičajenog dvadeset osmodnevnog intervala, ona će imati ovulaciju svega deset dana po početku prethodnog perioda. Na isti način, ako zakasni i ima interval od trideset dva dana, ona može ovulirati čak i dvadesetog dana po početku prethodnog menstrualnog perioda.

Smatra se da sperma može živeti najmanje dva dana u Falopijevim tubama, mestu gde dolazi do oplođavanja. Prema tome, ženi koja slučajno ima dvadeset četvorodnevni interval, spermatozoid može neočekivano dospeti u Falopijevu tubu, desetog dana po početku prethodnog perioda. Spermatozoidi koji potiču od snošaja koji je bio dva dana ranije mogu sačekati u Falopijevim tubama nailazak jajeta. U takvim slučajevima oplođenje i trudnoća mogu nastati svega osam dana po početku menstrualnog perioda. Ako se desi da je žena u tom mesecu imala menstrualni period koji je trajao šest dana, ona u stvari može ostati trudna od snošaja koji je imala samo dva dana po okončanju svog menstrualnog perioda.

Na sličan način, ako žena koja obično ima intervale od dvadeset osam dana iznenada između perioda dobije interval od trideset dva dana, njeno jaje može dospeti u Falopijevu tubu dvadesetog dana po početku poslednjeg perioda. Smatra se da jaje provede dva dana prolazeći niz Falopijevu tubu prema materici i da do oplođenja može doći u svakom od ova dva dana. Na taj način žena može postati trudna čak i dvadeset drugog dana od početka prethodne menstruacije.
Iz svega što je gore rečeno, sigurno je da ciklični metod nije uvek siguran i ako bračni par ima sto ili više snošaja u toku godine, postoje velike šanse da će doći do trudnoće zbog menstrualne neredovnosti.

Da li većina lekara preporučuje ciklični metod?

Ne, jer se smatra da je bezbedan samo u oko osamdeset pet do devedeset posto slučajeva. Statistički procenjeno, prema tome žena koja ima sto snošaja u toku godine izložena je mogućnosti da zatrudni u oko deset do petnaest slučajeva.

Kako žena može znati kad ovulira?

Postoji način da se odredi približno vreme u toku svakog meseca kada žena izbacuje jaje iz jajnika. Ona treba da meri rektalnu temperaturu svakog jutra pre np što ustane iz postelje. Temperaturne vrednosti se beleže nekoliko meseci. Primetiće se da postoji jedno jutro kada je temperatura oko pola stepena viša iznad uobičajene. Ovaj podatak se beleži zajedno sa tačnim podacima o počecima svakog menstrualnog perioda. Smatra se da ovulacija nastaje onog dana kada je temperatura povišena, a zapažajući sličnosti temperaturne karte svakog meseca može se ustanoviti ono vreme u svakom mesecu kada je najverovatnije da će žena imati ovulaciju. Naravno ova određivanja se mogu ižvršiti samo kod žene koja ima redovne menstrualne cikluse.

Možemo li se u potpunosti osloniti na procene perioda ovulacije?

Ne, jer i najnormalnija osoba može imati raniju ili kasniju ovulaciju. Ako prati svoj uobičajeni period apstinencije u toku određenog meseca a njena ovulacija je neredovna nekoliko dana, žena može biti izložena mogućnosti da zatrudni.