Karakteristike nasleđa

Šta se podrazumeva pod nasleđenom karakteristikom?

To je osobina ili telesna karakteristika koja se prenosi sa jedne generacije na drugu. Ovakvu osobinu ili karakteristiku određuju jedinice unutar jezgra ćelija zametka, koje se zovu hromozomi ili geni.

Šta se podrazumeva pod urođenim stanjem?

Osobina ili telesna karakteristika s kojom se neko rodi, koja je obično rezultat nečega što se događa embrionu za vreme njegovog razvoja ili pri rođenju. Na primer, ako majka ima rubeolu u ranim nedeljama trudnoće, to će verovatno uticati na razvoj embriona i prouzrokovati slepilo, srčano oboljenje i druga stanja. Pod takvim okolnostima, ti uslovi smatraće se za urođene (kongenitalne), budući da su se dogodili za vreme formiranja embriona i nisu bili nasleđeni.

Da li nasledne karakteristike teže poštovanju bilo kakvog pravila nasleđivanja?

Da. To je Mendelov zakon nasleđivanja.

Kakva je razlika između dominantne i recesivne karakteristike?

Dominantna karakteristika pre će se pojaviti u potomstvu nego recesivna. Na primer, kada jedan roditelj ima smeđe a drugi plave oči, izgledi su da će više dece biti smeđih očiju, budući da su smeđe oči dominantna karakteristika. Kada dete ima roditelje sa crnom kosom a rođeno je riđokoso, riđa kosa je recesivna karakteristika.

Da li su većina nasleđenih defekata i deformiteta dominantna ili recesivna karakteristika?

Većina njih su recesivne karakteristike i pojaviće se samo u malom procentu slučajeva.

Da li nasledne karakteristike ponekada preskaču generacije i javljaju se u potonjim generacijama?

Da.

Ako neko ima nasleđeni deformitet, da li postoji tendencija da taj deformitet imaju i njegova deca?

Da, ali se mora imati na umu da se nasleđeni defekti događaju samo u malom postotku potomstva. Međutim, porodica sa poznatim naslednim defektima ima mnogo više izgleda da ima decu sa tim defektima, nego porodica u kojoj se ne zna za nasleđene abnormalnosti.

Da li je dobro da dva bića, od kojih svako ima porodičnu istoriju naslednih deformiteta, sklope brak?

Da, ali moraju pažljivo da razmotre mogućnost koja može da im se desi da neka abnormalnost pređe na njihovu decu. Mudro je da ovakav par potraži savet stručnjaka pre nego što ima decu.

Da li valja stupiti u brak sa rođakom?

Medicinski nije opasno stupiti u brak sa rođakom, ali je mudro izbegavati ga kada je srodstvo blisko, a naročito nemati potomstvo. To može da ispolji nepoželjne recesivne osobine.

Da li je rizično sklopiti brak sa osobom u čijoj porodici je bilo slučajeva ludila?

Nije. Ludilo nije nasledno, mada tendencija ka nasleđivanju poremećaja ličnosti u nekim porodicama može da se pojavi. Obično su mnogo značajniji faktori okoline.

Koje su neke od uobičajenih naslednih osobina i abnormalnosti?

Slepilo za boje, boja kože, boja očiju, boja kose, zečja usna, krivo stopalo, rascepljena nepca, tendencija ka rađanju blizanaca ili trojki, zatim telesna građa, mentalni poremečaji, hemofilija i slično. Isto tako, mogu da se naslede neke alergije i tendencije ka dobijanju drugih bolesti.

Da li je rak nasledan?

Nije, mada tendencija ka razvoju tumora može da bude nasledna.

Da li očinstvo može tačno da se utvrdi?

Da. Pomoću nekih proučavanja krvi, očinstvo može da se utvrdi sa priličnim stupnjem tačnosti.

Da li događaji u životu bremenite žene mogu da izmene fizički razvoj nerođenog deteta?

Bolest kod majke može da prouzrokuje defekt u razvoju njenog embriona. To će se odraziti kao urođena abnormalnost. Emocionalni poremećaji koji utiču na majku za vreme njene trudnoće neće uticati na dete.

Da li ozračenje rendgenskim zracima ili izlaganje radioaktivnim supstancama može da izmeni karakteristike potomka ili da prouzrokuje abnormalnost?

Preterano izlaganje rendgenskim zracima ili radioaktivnim supstancama u ranim nedeljama trudnoće može da utiče i poremeti normalni razvoj zametka. Isto tako, danas se smatra da preterano zračenje rendgenskim zracima područja jajnika može da izazove izmenu nekih ćelija, tako da se kod deteta ili kod unuka može pojaviti abnormalnost. Čitavo ovo pitanje danas je podvrgnuto veoma intenzivnim istraživanjima.

Da li uzimanje nekih medikamenata i lekova u ranim mesecima trudnoće može da promeni fizičke ili mentalne karakteristike potomka?

Da. Nedavno je otkriveno da postoje mnogi lekovi koji oštećuju i izazivaju malformacije kod zametka u prvim nedeljama ili mesecima njegovog života. Iz ovog razloga majke se upozoravaju da nikad ne uzimaju nikakve lekove, izuzev onih koje im precizno odredi njihov lekar.

Da li može da se izbegne dobijanje dece koja će naslediti nenormalnosti svojih roditelja?

To pitanje je povezano sa opštim problemom preventivne medicine u odnosu na nasledne bolesti. Na prvom mestu, može da bude dobro izbegavati stvaranje potomstva sa osobom u čijoj porodici je bilo naslednih oboljenja. Drugo, ako rođaci stupaju u brak treba ozbiljno da razmisle o stvaranju potomstva. Takav odnos koji se naziva srodnim po krvi (konsangvinitet) može da dovede do ispoljavanja nepoželjne, latentne nasledne osobine. Dalje, parovi u čijim porodicama postoje nasledna oboljenja, treba da potraže savet genetičara pre nego što se odluče za decu. Danas roditelji mogu da se testiraju u pogledu osobine srpastih (falciformnih) ćelija i u pogledu tendencije ku prenošenju Tej-Saksove bolesti. Ako se kod oba roditelja pojave ovakve tendcncije, možda je najbolje da ne pokušavaju da imaju dece.

Da li su inteligencija i intelekt nasledni?

Taško je proceniti relativnu ulogu nasleđa i okoline u vezi sa ovim pitanjem. Međutim, poznato je da se kod inteligentnih ljudi javlja veća tendencija ka dobijanju inteligentne dece. Danas se ne može reći koliko je ovo posledica njihove okoline. Poznato je da je mentalna zaostalost često nasledena ili da može da bude posledica povrede ili infekcije pri rađanju.

Da li ljudi koji imaju jedno abnormalno dete, treba da rizikuju i imaju drugu decu?

Poznato je da su mnoge abnormalnosti posledica uslova koji su se stekli za vreme trudnoće ili pri rađanju, pa stoga neće uticati na kasniju decu. Što se tiče naslednih uslova, mnogi su recesivni te su izgledi da druga deca budu njima pogođena, mali. U ovom slučaju, može da se dobije stručan medicinski savet i treba ga potražiti.

Da li osobe sa nasleđenim defektima treba da stupaju u brak i imaju dece?

One mogu da stupaju u brak, ali treba pažljivo da razmotra da li treba da imaju dece i u tom pogledu treba da dobiju savat medicinskih stručnjaka. Neka nasledna stanja su recesivna i uticaće samo na mali broj raštrkanih članova porodičnog stabla. Drugi nasledni poremećaji su dominantne prirode i izgledi za njihovu pojavu kod dece su veliki. U takvim slučajevima, možda je mudrije da bračni par usvoji dete, nego li da ima sopstveno.

Da li osobe koje imaju defekte kao što su krivo stopalo, zečja usna i tako dalje, treba da posvete pažnju veću od uobičajene u odabiranju partnera?

Da. Takve osobe treba da izbegavaju stvaranje potomstva sa bilo kim sa sličnom porodičnom istorijom ili defektima.

Da li je dugovečnost nasledna?

Ne, ali zato tendencija ka dugovečnosti može da se nasledi.

Da li neko treba da bude oprezan prilikom stupanja u brak sa pripadnikom porodice u kojoj je više članova imalo padavicu (epilepsiju) ili mentalne poremećaje?

Treba.

Da li su težina i visina nasledne karakteristike?

Verovatnije je za visinu da je nasledna nego težinu. Težina će zavisiti od navika pojedinaca pri jelu, navika koje su obično po prirodi stvar okoline i nisu nasledne. Međutim, u nekim porodicama može da postoji tendencija ka gojaznosti.

Da li je opasno ako bremenita žena dobije rubeolu?

Jeste. Ako se to dogodi u prvih nekoliko meseci trudnoće, to može da prouzrokuje kod potomka slepilo, gluvoću ili srčano oboljenje.

Da li se osobine ličnosti nasleđuju?

Naslednost može da igra ulogu u razvoju ličnosti, ali je uloga verovatno mala. Najveći doprinos razvoju ličnosti pruža okolina u kojoj dete odrasta.

Da li je tačna tvrdnja da je »crna ovca« ona osoba koja je nasledila neke nepovoljne karakteristike od nekog pretka?

Ne.

Da li su kriminalne tendencije nasledne?

Nisu.

Da li može da se nasledi »slab karakter«?

Ne.

Da li je mnogo bolesti nasledno?

Ne. Vaš lekar biće u stanju precizno da vas obavesti koje su bolesti nasledne. Njihov broj je relativno mali.