Lekovi u kućnoj apoteci

Koje lekove treba držati u kućnoj apoteci?

Ukoliko ne živimo u vrlo zabačenom kraju, nije preporučljivo držati mnogo lekova u kući. Sredstva za hitnu pomoć, blago antiseptično sredstvo, aspirin i nekoliko sličnih lekova, to je sve što treba držati kod kuće.

Koje je lekove naročito opasno držati u kući?

Svi lekovi su za decu vrlo opasni jer ih mogu uzeti u prekomernoj količini. Čak i laksativ može biti vrlo opasan ako ga uzme dete u velikoj dozi. Sve lekove treba držati van dohvata male dece, naročito insekticide, kaustična sredstva, hemijske preparate bilo koje vrste, uključujući i alkoholna pića.

Koliko su pouzdane razne reklame koje se vide ili čuju na radiju, televiziji i novinama?

Treba reći da je većina proizvođača vrlo često i suviše oduševljena vrednošću svoga proizvoda. Često se međutim, putem senzacionalističkih napisa o otkrićima zaobilaze propisi i dezinformiše javnost.

Šta stvara naviku na lekove?

a. Osobine samog leka
b. Ličnost osobe koja uzima lek
c. Bilo koji lek koji smanjuje nelagodnosti i dovodi do prijatnog osećanja duha i tela potencijalno stvara naviku

Postoji li razlika između lekova koji stvaraju naviku i lekova koji prouzrokuju zavisnost (adikciju)?

Da. Zavisnost od leka znači fizičku i mentalnu zavisnost od te supstance. Uskraćivanje takvog leka dovodi do preteranih fizičkih, psiholoških i emocionalnih poremećaja. Uskraćivanje leka koji je stvorio naviku može prouzrokovati blagu psihološku ili emocionalnu nelagodnost ali će retko prouzorkovati bilo kakvu fizičku simptomatologiju.

Može li se steći otpornost ili imunitet na neke lekove posle dužeg uzimanja takvih lekova?

Ovakva tendencija svakako postoji ako se uzimaju dugo neki lekovi. Na primer, neke će bakterije steći otpornost na penicilin i druge antibiotike. Takođe nekad dolazi i do povećane tolerancije ili otpornosti na neke lekove za smanjivanje bolova, narkotike ili pilule za spavanje. Ali, većina lekova zadržava svoju terapeutsku ulogu i posle dugotrajne upotrebe.

Da li je tačno da je bolje uzimati što manje lekova?

Da. Lekove treba uzimati samo ako je potrebno, a lekarske instrukcije pažljivo poštovati. Isto je tako loše uzeti suviše malu količinu lekova kada je preporučeno da se upotrebljava veća doza.

Može li se prava medikamentozna adikcija (zavisnost) izlečiti?

Da, mada se mora priznati da je to vrlo težak i neizvestan zadatak.

Postoje li mere kojima se može smanjiti uticaj preterane doze lekova?

Postoji metod lečenja pacijenata koji su uzeli preteranu dozu bilo kog leka. Važno je napomenuti da ne treba oklevati ni časa pri traženju lekarske pomoći. Takođe je važno što je moguće pre izazvati povraćanje.

Zašto toliko mnogo lekara odbija da obnovi recept i insistira da ga pacijent ponovo poseti?

a. Da provere da li se pacijent oporavlja i da li lek deluje
b. Da bi bili sigurni da nema novih komplikacija
c. Da potvrde ili promene sumnjivu dijagnozu
d. Da promene dozu ili lek
e. Izvesni lekovi su efikasni samo za kratko vreme i ne treba ih uzimati u dužem periodu vremena

Treba li trudnice naročito da paze koje lekove uzimaju?

Da, naročito u prvim nedeljama trudnoće, pošto lekovi koji korisno deluju na organizam majke mogu imati ozbiljne, veoma štetne posledice po plod.

Može li nekad biti štetno suvide dugotrajno uzimanje leka?

Da. Izvesni lekovi koji su efikasni i bezopasni u kraćem periodu vremena mogu prouzrokovati toksične simptome ako se suviše dugo uzimaju, Savetujte se sa svojim lekarom.