Obična prehlada

Šta je obična prehlada?

To je akutno zapaljenje i infekcija nosa i grla.

Šta prouzrokuje običnu prehladu?

Virusi (grupa infektivnih mikroorganizama koji su mnogo manji od bakterija; oni su toliko mali da se ne mogu videti pod običnim mikroskopom).

Da li je obična prehlada zarazna?

Vrlo je zarazna.

Kako se obična prehlada prenosi?

Kašljanjem, kijanjem ili bliskim kontaktom sa drugom osobom.

Šta stvara predispoziciju ka običnoj prehladi?

a. Opšta slabost.
b. Povećani i zapaljeni krajnici i adenoidi koji umanjuju sposobnost organizma da odbije infekcije nosa i grla.
c. Bilo kakav drugi poremećaj sluzokože gornjeg respiratornog puta.
d. Alergije nosa i grla koje takođe smanjuju opštu otpornost.

Da li je prehlada isto što i grip?

Ne, ali grip takođe prouzrokuje jedna grupa virusa. Pod izvesnim uslovima, virusi gripa su isti kao i oni koji prouzrokuju prehladu. Ima mnogo raznih vrsta virusa koji mogu izazvati kako običnu prehladu tako i grip, ali i druge teže infekcije.

Kakva je razlika između obične prehlade i gripa?

Grip je teže oboljenje. Praćeno je visokom temperaturom koja je povezana s mišićnim bolovima različitog stepena.

Da li grip počinje kao obična prehlada?

Da.

Koliko je obična prehlada česta?

To je najčešća od svih bolesti. Statistički podaci govore da svaki osmi čovek ima prehladu.

Koje druge bolesti počinju kao obična prehlada?

To su grip, boginje, veliki kašalj, kao i još nekoliko drugih bolesti gornjih disajnih puteva. Takođe i polenska i druge vrste alergije izvesno vreme mogu izgledati kao prehlada.

Koliko obično traje prehlada?

Prehlada bez komplikacije traje od četiri do sedam dana. U slučaju manjih komplikacija može trajati nekoliko dana duže.

Kako se obična prehlada može sprečiti?

Neki siguran metod sprečavanja prehlade ne postoji. Vakcinacije i injekcije nisu se pokazale kao pouzdano sredstvo, ali su inaktivisane i žive vakcine kao i kombinacije virusnih vakcina i dalje predmet proučavanja. Može možda uskoro doći dan kada će se pronaći vakcine koje će biti efikasne.

Da li vitamini sprečavaju prehladu?

Uglavnom ne, mada se uzimanjem vitamina A, C i D, ukoliko ih pacijent prima zbog opšte slabosti, može povećati otpornost na sve vrste infekcija uključujući i običnu prehladu.

Mogu li antihistaminski lekovi sprečiti prehladu?

Ne mogu. Oni suše nosne sekrecije i verovatno imaju određeni stepen efikasnosti pri blagim alergijskim napadima koji se greškom tretiraju kao prehlade. Pored toga oni mogu dan, dva odložiti pun razvoj prehlade.

Hoće li uzimanje velikih količina vitamina C ili voćnih sokova pomoći u sprečavanju prehlade?

Mada mnogi savetuju ovakvu praksu, većina lekara veruje da ona neće sprečiti prehladu, ali će olakšati tok.

Koriste li se antibiotici za lečenje prehlade?

Ne. U stvari oni mogu štetiti jer ako se zbog prehlade upotrebljavaju može doći do smanjenja njihove efikasnosti u nekom kasnijem trenutku mnogo opasnijem po zdravlje. Tada, kad pacijent stvarno bude bolestan i kad mu ovi lekovi budu stvarno potrebni, antibiotici, ti moćni lekovi kad se pravilno upotrebljavaju, neće imati nikakvog dejstva.

Kako se najbolje leči prehlada?

Odgovarajući odmor u samom početku prehlade je najbolja terapija. Odmor i izolacija pacijenta ne samo da koristi njemu samom već sprečava širenje prehlade na osobe koje su s njim u kontaktu. Uobičajeni lekovi kao što je aspirin, kapi za nos i antihistaminici učiniće da se pacijent bolje oseća, mada oni u stvari neće imati većeg kurativnog dejstva. Preporučuje se uzimanje dosta tečnosti kao i kod svake druge infekcije gornjih respiratornih organa. Ukoliko se javi povišena temperatura ili jak kašalj, najbolje je otići na lekarski pregled da bi se ustanovilo da nije došlo do kakvih kompiikacija.

Kakve se komplikacije mogu javiti kod obične prehlade?

Većina prehlada nema nikakvih komplikacija. Ali pošto su nos i grlo povezani sluzokožom koja se širi do sinusa i ušiju, kroz dušnik, bronhije i pluća, bolest može zahvatiti bilo koji od ovih organa. Ukoliko se infekcija proširi van nosa i grla može doći do sinusitisa, infekcije srednjeg uha, laringitisa, traheitisa, bronhitisa, pa čak i zapaljenja pluća, što sve mogu biti komplikacije obične prehlade.

Kada komplikacije najčešće nastupaju?

Kada se ne preduzimaju potrebne mere radi odmora i lečenja obične prehlade. Pored toga, komplikacije u slučaju prehlade su česte kad je otpornost organizma inače niska posle neke teže bolesti koja je oslabila organizam i smanjila njegovu opštu otpornost.

Da li je važno meriti temperaturu prilikom prehlade?

Da. To treba činiti tri puta dnevno. Povišena temperatura može biti znak početka komplikacija kao što su, najčešće, upala sinusa, srednjeg uva, grla i dušnika.

Koliko vremena posle prehlade pacijent može obnoviti svoje normalne aktivnosti?

Treba se odmarati sve dok dva puna dana ne bude febrilnosti (groznice) i drugih simptoma.

Da li se posle preležane prehlade stvara otpornost prema ponovnoj prehladi?

Da, u toku nekoliko nedelja ali na žalost, trajna otpornost ne postoji.

Pomaže li ako se uzimaju velike količine alkohola?

Ne. Najviše pomažu vrući čajevi, parenje i preznojavanje u postelji.