Šta su paraziti i kako izazivaju bolesti?

Šta su to paraziti?

To su životinjski ili biljni organizmi koji žive na račun drugih organizama.

Postoje li i drugi parazitski organizmi?

Da. Paraziti su bakterije, virusi i gljive isto tako kao što mogu biti i životinje i biljke. Ali, s medicinske strane gledišta, parazitologija (izučavanje parazita) je uglavnom ograničena na životinjske parazite koji se javljaju kod čoveka.

Kako paraziti dospevaju u Ijudski organizam?

Preko zaražene hrane ili vode. Može i direktno kroz kožu ili sluzokožu ili pak putem insekata koji sišu krv.

Koji paraziti najčešće dospevaju u ljudski organizam preko zaražene hrane ili vode?

To su crevne protozoe (entameba histolitika i balantidijumkoli), valjkaste gliste (askaris lumbrikoldes i enterobijus vermikularis), pljosnate gliste kao što je riblja pljosnata glista (dililobotrijum latum) ili goveđe i svinjske pljosnate gliste (tenije) itd.

Koji paraziti dospevaju u organizam kroz kožu i sluzokožu?

Kukaste gliste (rudarska glista) i izazivač šuge (skabijesa).

Koji se paraziti najčešće prenose insektima koji sišu krv?

Malarijski parazit koga prenosi zaraženi komarac.

Kad jedanput paraziti dospeju u organizam mogu li se oni tu razmnožavati?

Sve životinje paraziti ne razmnožavaju se u telu. To se naročito odnosi na infestacije glistama. Ali se neki, a među ostalima 1 malarijski paraziti i amebe, razmnožavaju u organizmu.

Postoji li imunitet na parazitarne infestacije?

Ne.

Kako se mogu izbeći parazitarna oboljenja?

Dobrim sanitarnim navikama, čistom vodom, izbegavanjem kontakta sa zaraženim materijalima i kontrolom nad raznosiocima infekcije (komarcima, vašima itd) može se najbolje izbeći infekcija. Neke od ovih mera su mere za održavanje opšteg zdravlja koje mogu biti svetskih razmera kao što su, na primer, kontrola i programi uništavanja komaraca itd.

Da li je moguće da se u organizmu u isto vreme nalazi više parazita?

Da. Vrlo su česte višestruke infestacije.

Postoje li delovi sveta gde parazitarnih oboljenja ima više nego drugde?

Da. Kod naroda koji žive u tropskim i suptropskim predelima parazitame infestacije su vrlo česte. Krajevi sa lošim sanitarnim uslovima takođe imaju visoku učestanost oboljenja izazvanih parazitima. Navike u ishrani su isto tako vrlo važne. Skandinavci, koji često jedu ili sortiraju sirovu ribu, u većem broju obolevaju od ribljih pljosnatih glista od čega ne obolevaju oni koji pre jela pažljivo kuvaju hranu.

Kako se postavlja dijagnoza parazitarnih bolesti?

Jedini siguran način da se ovi organizmi identifikuju su pregledi stolice ili mokraće, organske tečnosti ili tkiva. Ponekad kožne probe i drugi laboratorijski testovi mogu biti od koristi u postavljanju tačne dijagnoze.

Dolazi li kod parazitarnih bolesti do specifičnih promena krvi?

Ne, mada povećanje broja izvesnih belih krvnih zrnaca (eozinofla) može na njih ukazati. Kod malarije ili izvesnih drugih parazitanih bolesti parazit se može identifikovati mikroskopskim pregledom krvnog razmaza. U takvim se slučajevima može postaviti apsolutno tačna dijagnoza.

Mogu li se parazitarne bolesti efikasno lečiti?

U većini slučajeva posebnom terapijom infestacije se mogu otkloniti. Lečenje ipak zavisi od vrste parazita koji je prouzrokovao oboljenje.