Stres – uzrok i vrste

Šta je stres i kako se taj moderni izraz može pobliže objasniti?

Reč stress (engl.) prevodi se samo približno kao opterećenje, napetosti, pritisak, napad, potres. Ljudski organizam ima u sebi određeni urođeni mehanizam koji ga štiti od spoljnih stresova. Stresovi mogu biti fizički, kao što je prekomerna toplota ili hladnoća; ili emocionalni, kao što je neposredna opasnost. Reakcija organizma na stres naziva se adaptacija ili prilagođavanje. Adaptacija je složen mehanizam koji u sebe uključuje nervni i žlezdani (endokrini) sistem. Način adaptacije se razlikuje prema prirodi stresa i osnovnim osobinama pojedinca. Uglavnom adaptacioni odgovor na fizički stres je fizičke prirode; adaptacioni odgovor na emocionalni stres je i psihološki i fizički. Ovi drugi mogu se emocionalno izraziti — Ijutnjom, strahom, nespokojstvom, gađenjem itd.

Koje su neke od reakcija na fizičke stresove?

Jedna od najvažnijih reakcija je ona na iznenadnu ili jaku povredu. Na takvu povredu organizam može generalizovano reagovati šokom, stanjem kada se krv preraspodeli onim organima kojima je najviše potrebna. Pa ipak, kao i kod drugih mehanizama adaptacije, ukoliko šok traje suviše dugo, on gubi svojstvo zaštitnog mehanizma i može dovesti do smrti.
Druga česta fizička adaptaciona reakcija na fizički stres je alergija. Alergijska je reakcija, bilo u obliku alergijske kijavice, astme ili koprivnjače, odbrana organizma od stranog tela (na primer, polena). Ukoliko je ovakva reakcija prekomerna (kao kod bronhijalne astme), ona može biti ozbiljnija od samog stresa koji ju je izazvao.

Može li se pobliže objasniti koje su neke od reakcija na emocionalne stresove?

Kao što fizički stres (polen) može prouzrokovati fizičku reakciju (astmu), tako i psihološki stres (bliska opasnost) prouzrokuje psihološku reakciju (strah). Adaptaciona reakcija koja prouzrokuje strah je biološki mehanizam koji treba da pripremi organizam na opasnost. Tako, u susretu s opasnošću, nadbubrežne žlezde luče izvesne supstance koje omogućavaju jedinki da odoli stresu. Međutim, psihološki element straha može postati toliko veliki da dovede do potpune nesposobnosti jedinke, dok fizički elementi, ukoliko se dovoljno dugo nastave, mogu prouzrokovati oboljenje. Neki lekari ove bolesti koje nastaju zbog psiholoških stresova nazivaju psihosomatskim bolestima.

Kakvu ulogu u održavanju zdravlja igraju mehanizmi stresa?

Izvesne reakcije stresa su neophodne za održavanje zdravlja. Na primer, alergijska reakcija koja toliko smeta onima koji imaju polensku alergiju isti je mehanizam kao i onaj koji stvara imunitet na izvesne bolesti ili putem stvarne izloženosti (boginje se mogu samo jedanput imati) ili putem inokulacije (polio-vakcina). Na isti način, u toku bolesti nadbubrežne žlezde proizvode hormone, što predstavlja sredstvo borbe organizma isto kao i lekovi koje propisuje lekar.

Kakvu ulogu igra mehanizam stresa u toku bolesti?

Smatra se da poremećaj u adaptaciji, bilo nedovoljna ili prekomerna adaptacija, može dovesti do oboljenja. Alergija, kako je već rečeno, predstavlja primer adaptacionog poremećaja. Visok krvni pritisak se, s druge strane, smatra rezultatom jake emocionalne adaptacione reakcije. Kada se čovek uzbudi, krvni pritisak raste i uzbuđenje postaje jače. Ali ukoliko uzbuđenje traje suviše dugo, visok krvni pritisak može postati stalan, a dotična osoba će na taj način oboleti.

S druge strane, u izvesnim bolestima adaptacioni organi reaguju kao da su iscrpljeni, Na primer, nadbubrežne žlezde mogu lučiti nedovoljnu količinu hormona (kortizona). Pod takvim uslovima organizam ne reaguje efikasno, što može dovesti do oboljenja kao što su artritis i kolitis. Davanje hormona nadbubrežnih žlezda (kortizona) doprineće da se pacijent vrati u normalno stanje.

Da li je reakcija stresa korisna iii štetna za održavanje zdravlja?

To uveliko zavisi od jačine stresa i intenziteta adaptacione reakcije. Uglavnom reakcija stresa je korisna jer predstavlja biološki sistem samozaštite. Pa ipak, ako adaptacioni sistem postane preteran ili nedovoljan, dolazi do funkcionalnog ili mentalnog oboljenja.

Šta su takozvane adaptacione bolesti?

To su bolesti koje nastaju zbog stalne izloženosti hroničnim stresovima.

Kakav je odnos mehanizama stresa prema psihosomatskim poremećajima?

Mnogi lekari smatraju psihosomatske poremećaje fizičkim rezultatima produženog emocionalnog poremećaja. Bolesti kao što su visok krvni pritisak, stomačna grizlica i prevelika aktivnost štitne žlezde, spadaju u ovu kategoriju. Smatra se da su druge bolesti kao što su artritis, kolitis i alergije posledica nedovoljne aktivnosti adaptacionog sistema zbog njegove iscrpljenosti.

Kakvu ulogu igra stres u procesu starenja?

Mnogi istraživači smatraju da je starenje na neki način rezultat čestih i stalnih udara koje organizam trpi u toku dužeg perioda vremena. Zakrečavanje arterija, na primer, može nastati kao rezultat stalnog visokog pritiska i šećerne bolesti, pri čemu oba ova stanja mogu biti adaptacione reakcije organizma. Endokrine žlezde bivaju iscrpljene čestim stresovima i životnim naporima, a njihova pak neaktivnost dovodi do starenja. Izgleda da u cilju produženja životnog veka treba izbegavati sve vrste stresova.