Vitamini – najčešća pitanja o vitaminima

Šta su vitamini?

To su specifična hemijska jedinjenja potrebna za zdravlje i normalne hemijske procese u organizmu.

Obogaćuju li vitamini ishranu kalorijama?

Ne.

Da li su vitamini neophodni za život?

Da. Ali ljudi mogu živeti duže vremena bez dovoljno količine vitamina pre no što znaci nestašice postanu vidljivi.

Kako možemo znati da li su nam potrebni vitamini?

Znaci i simptomi nedostatka vitamina vrlo se teško dijagnosticiraju. Svakako da niko sebi ne može sam postaviti tačnu dijagnozu nedostatka vitamina i, prema tome, treba da se uzdrži od toga da ih prekomerno uzima.

Hoće li dodavanje vitaminskih pilula normalnoj ishrani povećati opštu otpornost organizma?

Ne. Ukoliko ishrana sadrži dovoljno vitamina i ukoliko organizam normalno apsorbuje vitamlne, uzimanje vitaminskih pilula neće pojačati otpomost organizma.

Koliko dugo vremena treba uzimati vitamine u slučaju deficitarnosti organizma?

Ako je deficitarnost (manjak) već duže vremena, trebaće nekoliko nedelja, pa čak i duže, da bi organizam ponovo uspostavio normalno stanje. Ukoliko je deficitarnost postojala samo kratko vreme, efekat uzimanja vltamina će se odmah uočiti.

Kakvi su uzroci nedostatka vitamina?

a. Neodgovarajuća ili neuravnotežena ishrana.
b. Neodgovarajuća apsorpcija (upijanje) vitamina prouzrokovana slabom funkcijom creva ili crevnim oboljenjem.
c. Slab metabolizam vitamina kao rezultat bolesti raznih organa.
d. Nezadovoljena potreba za vitaminima kakva postoji u toku bolesti, trudnoće, brzog rasta, za vreme trajanja stresova ili naročite aktivnosti, ili kad pacijent biva podvrgnut operaciji.

Kakve bolesti i stanja prouzrokuje nedostatak vitamina?

Nedostatak vitamina A:
1. Loš vid noću.
2. Suvoću tkiva očiju, kože i respiratornog trakta.
3. Slabo formiranje zuba i kostiju.

Nedostatak vitamina B ili tiaminska deficitarnost:
1. Beri-beri, vrlo teško oboljenje karakterisano velikim gubitkom telesne težine, slabljenjem mišića, neuritisom, mentalnim poremećajima i poremećajem u radu srca.
2. Manji nedostatak vitamina B vodiće umerenijim znacima gubijenja telesne težine, apetita, snage i oštećenju nervnog tkiva.

Nedostatak vitamina B ili riboflavinska deficitarnost:
1. Pucanje kože na uglovima usta, ljuspaste ilezije u kožnim naborima koje se pružaju od uglova nosa do usana. Takode nadražaj i crvenilo obloga usta i jezika sa crvenkastim obezbojavanjem.

Nedostatak nikotinske kiseline:
Pelagra, teška bolest koja se karakteriše osetljivošću kože na sunčeve zrake. Ovo prouzrokuje osip kože. Pelagru takode prate gastro-intestinalni simptomi i mentalna nestabilnost i dezorijentacija.

Nedostatak folne kiseline.
Ovo stanje prouzrokuje jake anemije različitog tipa.

Nedostatak vitamina Bo ili piridoksina:
Gastro-intestinalni simptomi, opšta slabost, nervoza, nadražljivost i oštećenje nervnog tkiva bivaju prouzrokovani ovim vitaminskim nedostatkom.

Nedostatak vitamina C ili askorbinske kiseline:
Skorbut, teška bolest koju karakteriše izražena slabost, praćena krvarenjem iz pukotina koje nastaju na desnima i drugim organima.

Nedostatak vitamina D:
Rahitis, teška bolest koja se javlja kod dece i koju karakteriše slaba apsorpcija kalcijuma iz hrane kao i poremećaji koštanih struktura. U razvijenom obliku može dovesti do krivljenja nogu, karličnih kostiju i grudi.

Nedostatak vitamina E.
Neki istraživači smatraju da nedostatak vitamina E može dovesti do steriliteta, bolesti srca i krvnih sudova, mišića i nerava. Tačna uloga vitamina E još nije u potpunosti razjašnjena.

Nedostatak vitamina K:
Ovaj vitamin utiče na proizvodnju jednog od važnih elemenata potrebnih za normalno zgrušavanje krvi. Nedostatak vitamina K, kakav postoji u slučajevima žutice, može dovesti do krvarenja sluzokože u bilo kom delu organizma.

Nedostatak vitamina P:
Zasad ne postoje dovoljne informacije za klasifikaciju tačne uloge ove grupe jedinjenja. Dokazi kojima se raspolaže ukazuju da su oni u vezi sa strukturom kapilarnih krvnih sudova kao i sa cementu sličnim supstancama među ćelijama tkiva.

Da li nedostatak gore pomenutih vitamina uvek prouzrokuje karakteristična oboljenja?

Ne. Najčešće se sreću samo vrlo blagi nedostaci vitamina. Prema tome, bolest se u punom zamahu vrlo retko sreće, dok su blagi simptomi mnogo češći.

Da li je nedostatak vitamina obično ograničen na samo jedan vitamin?

Opšte uzevši, izolovan nedostatak vitamina je češće izuzetak nego pravilo. Kad postoji nedostatak vitamina tada je obično u pitanju višestruki nedostatak.

Koje su namirnice posebno bogate vitaminima?

a. Vitamin A:
Maslac, mleko, jaja, džigerica, riba, riblje ulje, zeleno lisnato povrće, žuto povrće.

b. Vitamin B, (tiamin)
Meso, zrnasto povrće, kvasac, povrće, džigerica, jaja.

c. Vitamin Ba (riboflavin):
Mlečni proizvodi, meso, jaja.

d. Niacin:
Kikiriki, džigerica, kvasac, pšenična klica,

e. Vitamin B (piridoksin):
Meso, riba, žitarice, povrće, jetra, kvasac.

Vitamin B3:
Meso, jetra, jaja, mlečni proizvodi.

g. Vitamin C:
Pomorandže, limuni, grejpfrut i slično, krompir, kupus, paradajz, paprike.

h. Vitamin D:
Riblje ulje, jaja, mlečni proizvodi.

i. Folna kiselina:
Zeleno povrće, kvasac, džigerica, bubrezi.

j. Vitamin K:
Vitamin rastvorljiv u mastima čija apsorpcija uglavnom zavisi od apsorpcije masti unutar gastro-intestinalnog trakta.

k. Vitamin E:
Pšenične klice, žitarice.

Šta se podrazumeva pod minimalnom dnevnom potrebom za vitaminima?

Najmanja količina koja, kad se uzima svakog dana u toku dužeg perioda vremena, sprečava deficitarna oboljenja.

Šta se podrazumova pod vitaminskom »terapeutskom formulom«?

Ovaj se izraz odnosi na kombinaciju svih poznatih vitamina u dozama koje su obično dovoljne da spreče i leče bolest prouzrokovanu nedostacima većine vitamina. Ona se obično sastoji od količine koja je nekoliko puta veća od dnevnih potreba.

Treba li terapeutske vitaminske formule primenjivati uvek ukoliko se sumnja na nedostatak vitamina?

Ne. Ovakva praksa je skupa, rasipnička i bez ikakve naučne logike.

Može li doći do prekomemog uzimanja vitamina?

Da. Prekomerno uzmanje izvesnih vitamina može prouzrokovati jake toksične efekte pa čak i trajna oštećenja, naročito prekomerno uzimanje vitamina A i D.

Da li je potrebno da ljudi po navici uzimaju vitaminske pilule u cilju održavanja dobrog zdravlja?

Ne. Pilule treba uzimati samo ukoliko postoji ili ukoliko se opravdano sumnja na nedostatak vitamina ili deficitamu ishranu.

Treba li da ljudi sami uzimaju vitamine ili treba da se o njihovom uzimanju savetuju sa lekarom?

Savetujte se sa svojim lekarom. Većina ljudi pod pritiskom reklama uzima prekomernu količinu vitamina. To je nepotrebno i u nekim slučajevima može biti štetno ukoliko dođe do preteranog unošenja vitamina.

Kada treba vitamine davati putem injekcija?

a. Kada oralno uzimanje nije moguće, kao što je slučaj posle izvesnih operacija ili u tešikim slučajevima poremećaja gastro-intestinalnog trakta.
b. Kada postoji slaba apsorpcija vitamina u gastro-intestinalnom traktu.
c. Kada su u slučaju velikog nedostatka potrebne velike doze i kada lekar želi da kod pacijenta dođe do brze apsorpcije velikih količina vitamina.

Koji se vitamini rutinski daju tek rođenoj deci?

Novorođenčad obično prima dnevne dodatke vitamina A, B, C i D.

Da li deca koja rastu treba da uzimaju dodatak vitamina u pilulama?

Ne, ukoliko imaju uravnoteženu ishranu. Vitamine treba dodavati ishrani samo po savetu lekara.

Da li je dodatak vitamina potreban starijim ljudima?

Nedavna su istraživanja pokazala da dodatak vitamina može biti od velike koristi starijim ljudima. Ovo proističe iz činjenice da stariji ljudi često smanjuju uzimanje namirnica bogatih vitaminima, da imaju slabu gastro-intestinalnu apsorpciju i da su im metabolički procesi poremećeni. Ipak, nemojte ih uzimati na svoju ruku, posavetujte se sa lekarom.

Koji se vitamini obično dodaju trudnim ženama?

Zbog povećane potrebe za vitaminima u toku trudnoće nastala je praksa da se trudnicama daju vitamini A, C, D i B-kompleks. Ponekad se dodaju i vitamini E, K i P. Uzimanje ovih vitamina ne treba smatrati zamenom za uravnoteženu ishranu.

Treba li da uzimaju vitamine gojazni ljudi koji drže dijetu?

Da. Takvim ljudima se preporučuje da uzimaju multivitaminske dodatke koji sadrže većinu poznatih vitamina.

Da li vitamini umiruju nervozne ljude?

Samo ukoliko je nervoza prouzrokovana nedostatkom vitamina. Ovo je vrlo redak slučaj.

Da li su vitamini korisni u lečenju anemije?

Vrlo malo vrsta anemije prouzrokovano je samo nedostatkom vitamina. Pa ipak, ukoliko nedostatak vitamina prati anemiju, lekar može prepisati uzimanje vitamina.

Hoće li uzimanje vitamina smanjiti pojavu prehlada i gripa?

Za to ne postoje dovoljni naučni dokazi. Ali se smatra da su ljudi kod kojih postoje nedostaci vitamina podložniji infekcijama gornjih disajnih organa.

Da li stalno uzimanje mineralnih ulja utiče na apsorpciju vitamina?

Vrlo je neizvesno da li uzimanje mineralnih ulja utiče na apsorpciju vitamina. Da bismo bili sigurni da do ovoga neće doći, preporučuje se da se vitamini uzimaju nekoliko časova pre uzimanja ulja.

Hoće li uzimanje vitamina A poboljšati vid?

Ne, ukoliko nije dokazano da je poremećaj vida nastao zbog nedostatka A vitamina.

Ima li neke razlike među raznim vrstama vitamina koji se mogu naći na tržiitu?

Cela proizvodnja i distribucija vitamina regulisana je zakonskim propisima o lekovima. Bez bojazni možete kupiti bilo koju vrstu vitamina ukoliko je količina koja se nalazi na receptu jasno označena na etiketi.

Da li su vitamini korisni u tzv. »stanjima opšte slabosti«?

Samo ukoliko postoji nedostatak vitamina.

Hoće li uzimanje vitamina uticati na porast telesne težine?

Ne, ukoliko ishrana nije imala nedostatak vitamina i taj nedostatak prouzrokovao slab apetit i smanjenu ishranu.