Infarkt srca nekada je pogađao samo, ili bar u velikoj većini, starije od 45 godina. Danas se sa infarktom sve češće suočavaju mladi između 25 i 35 godina. Infarkt srca kod mladih nažalost, više nije fenomen, a medicina je do sada ustanovila nekoliko uzroka za ovu sve češću i kobnu pojavu.
Infarkt srca – faktori rizika
Kada je reč o mladim osobama, infarkt je uvek iznenađenje. Ipak, postoji nekoliko uopštenih faktora koji ukazuju na rizik od eventualnog oboljenja:
- Genetska predispozicija – srodnici koji su doživeli infarct
- Stres – najčešći uzrok infarkta kod mladih
- Duvanski dim
- Hipertenzija
- Visok nivo holesterola i triglicerida u krvi
- Fizička neaktivnost
- Gojaznost
- Dijabetes
Infarkt srca kod mladih – simptomi
Infarkt srca kod mladih je podmukao i najčešće se dešava bez prethodnih upozorenja. U rizičnoj grupi su oni kod kojih je u porodici već neko doživeo moždani, srčani udar ili je kardiovaskularni bolesnik. Koliko god da ste mladi i zdravi, nemojte ignorisati hroničan umor, depresiju, mučnine, povišen krvni pritisak i kontinuiran stres.
Najjasniji simptomi infarkta su jak bol, stezanje i gušenje u sredini grudi. Nijedan od simptoma nije bezazlen i ukoliko osetite bilo koji od njih, vrlo je važno da se u roku sat vremena javite lekaru.
Nemi infarkt – manje bolan, ali jednako opasan
Lekari upozoravaju i na sve češće pojave nespecifičnih simptoma, koje ljudi često zanemare. Infarkt se može doživeti i preživeti, a da ga niste svesni. Vrlo često, infarkt se javi bez velikog bola i obično je praćen vrtoglavicom, mučninom ili bržim lupanjem srca. To je tzv. nemi infarkt. On najčešće pogađa dijabetičare i više žene nego muškarce. Iako manje bolan i nem, ovaj srčani udar takođe sa sobom nosi posledice, te ostavlja opasan ožiljak na srčanom mišiću. Zbog toga, izuzetno je važno da je bude dijagnostikovan i da osobe koje su ga preživele dobiju odgovarajuću terapiju.
Prevencija infarkta
Kada su mladi u pitanju, zlatno pravilo prevencije je kontrolisanje stresa. Ovo znači da ne treba forsirati organizam, već, koliko je to moguće, praviti manje odmore i posvećivati se onome što ne uključuje stresnu situaciju.
Fizička aktivnost je od velikog značaja. Rekreativno bavljenje sportom, vožnja biciklom ili duge šetnje treba da budu deo svakodnevice svih, a mladih pod stresom posebno. Rekreacija, osim što je dobra za telo i kondiciju, doprinosi i boljem raspoloženju.
Redovne kontrole krvne slike su jedan od načina prevencije. Ovo se posebno odnosi na visok nivo holesterola i triglicerida u krvi. Praćenjem saveta lekara i eventualnom terapijom, zapravo čuvate svoje srce i krvne sudove i smanjujete rizik od oboljenja.
Stil života je najvažnija prevencija, kažu kardiolozi. Osim kontrole stresa i fizičke aktivnosti, pažnju treba posebno obratiti na ishranu. Prestanak pušenja u velikoj meri doprinosi prevenciji. Jednom godišnje bi svi trebalo da urade sistematski pregled.
Alarmantna statistika
Brojevi su poražavajući – Srbija zauzima neslavno treće mesto po broju kardiovaskularnih bolesnika, u svetu. Da zlo bude veće, bolesno srce je najveći ubica srpskog stanovništva. U preko 50 posto slučajeva svih smrtnih ishoda godišnje, uzrok je upravo kardiovaskularno oboljenje.
Portal Ordinacije.info vam predlaže da pregled ili bar procenu rizika od nastanka infarkta obavite u nekoj od sledećih poliklinika. Ovde ćete dobiti kvalitetan pregled, po principu – sve na jednom mestu:
Poliklinika Dr Brana Kovačević
Poliklinika Profmedica Simeunović – Beograd
Ako tražite kardiološke ordinacije, preporučujemo sledeće:
Usko specijalizovana ordinacija za bolesti srca Dr Šljapić
Kardiološka ordinacija Dr Brana Kovačević
Spisak preporučenih kardiologa pogledajte na stranici Kardiolog.
Izvori slika: Vimeo
https://vimeo.com/167785244
Vimeo https://vimeo.com/157325654
Vimeo https://vimeo.com/45068872